vikići.com.ba  predstavlja: razglednice

najnovije vijesti
Vikići on-line
Reklame

Home Naselje Vikići Starija historija
naselje Vikići
 
 
 
 

 Click for Bihać, Bosnia and Herzegovina Forecast

vrijeme i temperatura u Vikići

starija historija naselja vikići

Starija istorija - povijest mjesta Vikići

Kada je riječ o istoriji - povjesti bilo kojeg mjesta obično se onaj koji o tome piše ili govori, rukovodi činjenicama ili kazivanjima kao i drugim saznanjima, kako bi to bilo što objektivnije. Za takvo nešto pisac treba da raspolaže raznim dokazima a prvenstveno tragovima u pisanom obliku, odnosno dokumentima kji to utemeljuju.

Kada pisac nije u prilici da dođe do takvih saznanja koristi i druge načine, kazivanja, legende a i najodređenije iščitavanjem pisma sa nišana ili nadrgobnih spomenika.

Istoriju - povijest treba zasigurno vezati i prostorom, položajem mjesta kao i saznanjima koja spominju mjesta, gradove koja graniče sa mjestom odnosno državu u cjelini.

Istorija - povijest mjesta Vikići treba vezati zasigurno sa Izačićem koji se pominje prije 1540. god. i čija je istorija burna. O svemu tome dosta je napisano a kao prilog ovome tekstu uvršteni su prepisi raznih dokumenata u kojima se mjesto spominje. Ovdje sam koristio dokumente koji govore o periodu od 1260. do 1940. godine.

IZAČIĆ

Položaj

Izačićka glavica, 414 m, koju odvajaju od Osoja i Turije potočne doline Margite, Kamenice, Johovca i Mriježnice, završuje se kosom strmih nagiba, koja je glavičasto završena. Tu su razvaline srednjovjekovnog grada Izačića. Briševac teče kraj Kule ispod Londže, a s druge strane Arkovac. Margita se slijeva u Johovac, a ovaj u Mriježnicu. Mriježnica ide u Klokot, koji prima i Jasik i Jaruge. Sa vrela ovih potoka služe se vodom.

Tip

Naselje je u razvoju tipičnog garnizonskog karaktera. Proširivan je grad više puta i u njemu je još samo ostala džamija. Čim nije odgovaralo množenje stanovništva smjeni vojnih organizacija, kuće su iznošene iz grada i pred gradom razvijao se u tri dijela sašorovanog tipa pod imenom: Grad, Kula i Prnjavor. U okolini smatraju sva tri dijela kao jedno naselje Izačić, dok su administrativno odvojeni i smatraju se sve više kao zasebna sela. - Grad i Kula nemaju dijelove. Prnjavor ima 6 dijelova: Prnjavor, Bunića Selo, Čavnik, Vikića Selo, Abdića Selo i Maslin Do. - Naselje posmatrano sa planine Plješevice odaje utisak sašorovanog sela, koje je izbjeglo iz gradske tjeskobe, kad je minula opasnost navali sa Vojne Granice. - U Kuli su: Čanak 1 k., Mujičić 1 k., Rakovici 3 k., Suljići 10 k., Čelebić 1 k., Muminovići 4 k., Mujkići 4 k., Rekići 8 k., Mušici 9 k., Velići 3 k., Šorak 1 k. - U Gradu su: Dizdarevići 12 k., Felići 12 k., Bajramagići 3 k., Balići 2 k., Lalići 4 k., Alagići-Kasupovići 5 k., Kujundžići 6 k., Beganovići 3 k., Suljići 3 k., Halilagići 4 k., Šorak 1 k., Pajići 3 k., Halkići 4 k., Keškići 3 k., Kovačevići 4 k., Kuruzović 1 k. i Fatkići 4 k. - U Prnjavoru su: Sović 1 k., Dodalovići 6 k., Varda 1 k., Halilagići 5 k., Delići 2 k., Mušić 1 k., Bećirovići 3 k., Pašić 1 k., Čerkezi 1 k., Merdanići 6 k., Harbaši 2 k., Šabulići 3 k., Cifalović 1 k., Mašinovići 3 k., Bešić 1 k. i Felić 1 k. -U Bunića Selu Bunići 6 k. - U Vikića Selu: Šorok 1 k., Handanović 9 k., Keškića 3 k., Mujetići 3 k., Bagaši 2 k., Čikić 1 k., Vikići 11 k., Seferović 1 k. i Rekići 2 k. -U Abdića Selu: Turići 5 k., Cvjetićanini 2 k., Orlić 1 k., Korda 1 k.; Njegovan 1 k. i Drakula 1 k. - U Maslin Dolu: Nikolić 1 k. i Rukavine 3 k. - U Čavniku su: Repajić 1 k., Rosandić 1 k., Bjeloš 1 k. i Petić 1 k. Svega je u selu: 51 porodica sa 216 kuća. Od toga je pravoslavnih 11 porodica sa 15 kuća i katolika 5 porodica sa 7 kuća.

Privreda Pretežno se bave zemljoradnjom. Suvišak žita rodnih godina prodaju u Ličkom Petrovom selu. Da se zadovolje mjesne potrebe u selu ima nekoliko zanatlija i trgovina.

Imena Ime je naselju od porodice Izačić iz vremena Turaka. Prije toga se zvalo Dol (Radoslav Lopašić: Bihać i Bihaćka krajina, str. 170). Margita podsjeća na naselje prije Turaka.

Starine Razrušene su zidine srednjovjekovnog grada. Kuće su izvan grada u kome su ostala samo džamija. U dolini je kula četvrtasta i niska, zove se Reizova kula. Crkvine su dvije u Bunića Selu i Prnjavoru. Osim toga se raspoznaju zidovi ... kuća Kule u Prnjavoru.

Postanak sela i porijeklo stanovništva

Poslije pada Bihaća i njegove okoline Izačić je bio pust sve do 1625. g. Prvi je doselio od "feta" Imširaga. Od njega su Fatkići i Felići. Od Fatkića su: Fatkići4  k., Bećirevići 4 k. i Pašići 1 k. Felića ima 13 k i od njih su Lalići 4 k. - Od "feta" su i Bajramagići 5 k. i od njih Balići 2 k.

Iz Anadola su od "feta": Čerkezi 1 k. Od njih su i Halilagići 6 k. - Avdići-Turići 5 k. i Dodolovići 6 k. Od "feta" su: Suljići 13 k. i od njih Vehići 3 k. - Iz Like su poslije Karlovačkog mira 1699, a starinom Anadolci: Bunići 6 k., Vikići 11 k., Čelebić 1 k., Sović 1 k. i Seferović 1 k. Negdje u isto vrijeme doselio je iz Kulen Vakufa Reis. Bila su njih 3 brata. Jedan je odselio u Turiju a drugi u ... Jedan ašikovao sa begovskom kćeri. Radi toga su došli u sukob sa begom, koga sasijeku i sklone se u Beširevića ... Od Reisa su: Mujičić 1 k., Rakovici 3 k., Muminagići, Musići 9 k. - Kao "staro pletivo" koji su imali... u "čejrecima" su: Handanovići 9 k., Kujundžići 6 k. i Kuruzović 1 k. - Nisu dobijali ulefu i nisu imali udjela u čejrecima: Rekići 8 k., Čikić 1 k., Mujetići 3 k., Keškći Bagaši 2 k. - Iza Svištovskog mira 1791. doselio ... dizdara gradskog predak Dizdarevića (12 k.). Iz njihova ... vazda je bio jedan hodža, a jedan dizdar. Poslije okupacije muktar. Preci su današnjeg muktara Hasana: Mustafa ... - Kadri hodža - Bejdo hodža - Hasan hodža i Mustafa... Od "feta" su ali se ne zna kome pletivu pripadaju: Kasupovići 5 k., Beganovići 3 k., Bešić 1 k., Mašinović 3 k., Mujkić 4 k., Halkići 4 k., Kovačevići 4. k. ... 3 k. i Mušić 1 k. - Prije Omer-paše su doselili iz... a Harbaši 2 k. - Iz Bihaća: Merdanići 6 k., Šabulići 5 k., i Delići 2k. - Poslije okupacije su iz Like: ... 1 k. (Jovanjdan); Orlić 1 k. (Nikoljdan); Cvjetićanin 1 k, (Jovanjdan); Pajići 3 k. i Repajić 1 k. (Jovanjdan). - Sa Korduna su poslije okupacije: Njegovan 1 k. (Jovanjdan) iz Zeljave; Džakuli 1 k. (Petrovdan) iz Petrova Sela ličkog; Korda 1 k. (Jovanjdan) iz Zeljave; Bjeloš 1 k. (Petrovdan) iz Mašvine i Šorak 3 k. (Stefanjdan) iz Željave. - Katoličke su porodice iz Like poslije okupacije: Rosandić 1 k., Nikolić 1 k. i Rukavine 3 k. - Sa Korduna su poslije okupacije: Kuruzović 1 k. i Petić 1 k.

Ovdje sam prenio cijeli članak iz knjige stari Bihać sa ciljem da svi oni koji žele dijelom pronađu svoje izvorne korijene i da uporede vlastita saznanja koja su do sada imali. Ovim člankom obuhvaćen je period od 1260. do 1940.godine.

Stanovnici naselja bavili su se isključivo poljoprivredom, nešto malo zanatstvom i trgovinom (kirijašenjem).

Kulturni život toga vremena svodio se na sijela, pjevanje narodnih pjesama i igranje kola. Zatim narodne igre od kojih se kao junačke igre ili igre junačenja najčešće spominju :

-      bacanje kamena s ramena
-      hrvanje
-      preskakivanje u širinu i u vis
-      utrkivanje
-      klisanje
-      pomjeranje s mjesta
-      vučenje kuke
-      žmiranje
-      prstenjanje
-      košenje trave
-      zmijski rep
-      vaganje soli
-      kapanje
 
od ostalih igara spominju se :

-      zujanje
-      titranje
    -      kolikanje     
-      preskakivanje preko slamke
-      topograd

 

nazad

 

Copyright © 2008 - 2008 by vikici.com.ba All rights reserved.
Design by Leo